Odgovarajućim uzgojem životinje treba pripremiti za proizvodnju jaja. Jato treba da bude ujednačeno. Najmanje 80% izmerenih životinja ne treba da odstupa od proseka jata za više od 10%. Uzroci neujednačene težine mogu biti prenaseljenost, nedovoljan broj pojilica ili otežan pristup hrani.
Nosilje se ocenjuju na osnovu količine i težine snešenih jaja, kao i na osnovu utroška hrane. Težina snešenih jaja zavisi od starosti koka nosilja, sistemu uzgoja, temperature i ishrane (hranjiva vrednost i kvalitet hrane). Količina utroška hrane nikad ne sme prekoračiti 2,5 kg za 1 kg snešenih jaja.
Intenzitet svetla tokom uzgoja ne treba niti produžavati niti pojačavati, budući da to može izazvati prerano ili nepovoljno sazrevanje jata.
Tokom perioda nošenja ne treba skraćivati dan niti smanjivati intenzitet svetlosti, jer to uzrokuje trenutačno i znatno
smanjenje proizvodnje jaja. Broj sati svetla koji se najčešće primenjuje iznosi od 14 do 16 sati. Ako pad proizvodnje
jata usledi nakon vrhunca nesivosti, jedina moguća mjera je neznatno produljenje dana u objektu, pri čemu broj sati svjetla ne smije prijeći 17 sati. Osim toga, produženje trajanja svetla mora uslediti postupno, jer velika i nagla promena može da uzrokuje prolapsus jajnika kod koka nosilja.
Saveti i preporuke za piliće:
Jednodnevne piliće brzo izvaditi iz ambalaže, smestiti ih u objekt i ostaviti 1-2 sata uz slobodan pristup vodi i hrani. Nakon 1-2 sata kontrolisati temperaturu, vlagu, te hranu i vodu.
U prva 2-3 dana života ponuditi hranu na plitkim tacnama ili listovima papira, da bi se pilićima omogućio što lakši pristup hrani. Tijekom prva 2-3 dana piliće treba postupno navikavati na osnovni način hranjenja. Odgovarajući pristup
automatima za hranjenje osigurava pravilan razvoj živine.
Svi tipovi automata za hranjenje životinjama treba da garantuju najbolji pristup hrani i na najmanju meru svesti eventualno rasipanje, što znači da osnova/potpora automata za hranjenje treba da bude postavljena u visini leđa životinja. Nekorektno postavljanje automata za hranjenje uzrokuje rasipanje hrane, što dovodi do slabije konverzije hrane, a verojatnoća konzumiranja bakteriološki kontaminirane hrane raste. Neravnomerna raspodela hrane uzrok je smanjenje proizvodnje jata i povećanja broja ozljeda nastalih usled borbe oko pristupa automatima za hranjenje.
Broj tovnih pilića po jednom automatu za hranjenje:
Tanjir – 1 za 70 životinja (prečnik 33 cm)
Cev – 1 za 80-100 životinja (prečnik 38 cm)
Lanac – 2 cm ruba za jednu životinju, ili 1 cm lanca za 1 životinju, odnosno 100 životinja na 1 m lanca za hranjenje
Osigurati tokom 24 h stalan pristup vodi. Postaviti dodatne pojilice u prva 4 dana života pilića.
Svakodnevno proveravati visinu pojilica. Svakog dana proveravati i zalihu pitke vode, radi ocene pravilnog konzumiranja vode. Naglo povećanje ili smanjenje potrošnje vode rani su znak stresa, bolesti ili lošeg kvalirteta vode.
Osiguranje odgovarajuće površine važno je radi laganog pristupa pojilicama cijelom jatu. Minimalni broj pojilica za 1.000 životinja u preduzgoju:
Zvonaste pojilice – 8 za 1000 životinja (prečnik 40 cm)
pojilice kap po kap – 83 za 1000 životinja
Voda treba biti mehanički, hemijski i biološki čista radi sprečavanja bolesti nogu i smanjenja kvaliteta mesa. Višak pojedinih mineralnih soli (Ca, Na, Mg, Fe, Cu), kao i vrlo hladna i pretopla voda dovode do smanjene potrošnje
vode i depresija rasta.