Понедељак, 12. Oktobar 2020
Najnovije

KRETANJE OTKUPNE CENE PRASADI U VIŠEGODIŠNJEM RAZDOBLJU

Važna informacija za planiranje proizvodnje na farmama

Pre detaljnjijeg osvrta na višegodišnje kretanje cena prasadi treba naglasiti da su poljoprivredni proizvodi komplementarni, odnosno puno jače međusobno povezani nego bilo koje druge privredne grane. Ovo se najjače ogleda kod vezanih proizvoda, koji su rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa, npr. u svinjarstvu su to prase-meso-koža-đubrivo-priplodne nazimice. Za visinu proizvodnje u svinjarstvu, izuzetno je važno pitanje, na koju cenu reaguje sam proizvođač? Po pravilu to nisu nikada trenutne cene, nego one buduće, očekivane cene, prema kojima bi on trebao skladiti svoja ulaganja.
U kalkulacijama se uzima da povećanje inputa od 1 % u biljnoj proizvodnji, daje povećanje outputa za 1,11% u stočarskoj proizvodnji.

Ako su ekonomska kretanja nestabilna, kao u zadnjih nekoliko godina, farmeru buduće cene ostaju nepoznanica i može ih samo nagađati, pogotovo u dugoročnom razdoblju ukoliko ne rimenjuje ekonomske činjenice. Stoga je najbolje kod planiranja proizvodnje prasadi, uzimati stvarne tržišne cene prasadi na temelju višegodišnjeg proseka, koje mogu da daju prosečnu sliku za buduće prihode uz smanjenje odstupanja, ako se primene kriterijumi i poznati okviri na tržištu.
Otkupne cene mogu biti efikasno sredstvo, pomoć za alokaciju proizvodnih resursa jedino ako su dugoročno stabilne, što na žalost u svinjarstvu nije slučaj. U uslovima pojave afričke svinjske kuge (ASK), ne može se očekivati da otkupne cene prasadi budu garantovane za duže vremensko razdoblje, pa da na taj način olakšaju planiranje gazdinstvima i olakšaju odlučivanje o roizvodnji. Stoga je proces brzog prilagođavanja i planiranja izuzetno nužan. Na tržištu veća cena prasadi za tov ne mora uvek pratiti povećanje cene tovljenika za klanje. Ako npr. u određenom trenutku potražnja ostane ista ili se smanji, cena tovljenika pada. Isto tako, povećanje cene prasadi za tov može dovesti do pada cene tovljenika jer od ulaska prasadi do isporuke tovljenika rođe 12 ili više nedelja, a u tom razdoblju se mogu pojaviti poremećaji kao nedavno u Nemačkoj kada je jedna od najvećih klanica zbog pojave SARS Covid-19 epidemije bila na duže vreme  zatvorena. U ovom slučaju vezanih proizvoda, u zatvorenom sistemu proizvodnje, farmer na jednom proizvodu dobija, a na drugome gubi. Hoće li se on odlučiti na povećanje proizvodnje prasadi, zavisi od visine gubitka na proizvodnji tovljenika kao i poznavanju trendova.

Proizvodnja svinja je jedna od najznačajnijih privrednih grana, posebno u sistemu „od polja do stola“. Uposlena je svih 365 dana u godini (npr. značajno više nego građevinski sektor), a u sistemu sa prerađivačkom industrijom i trgovinom obrt kapitala dostiže 50 puta godišnje. Profit po životinji ili kg žive vage uvećava se proporcionalno činjenici da li se proizvodi polutrajni ili
trajni proizvod. Za ilustraciju indeks obrta kapitala na godišnjem nivou za prasilište iznosi 2,0 – 2,5 puta, za odgajalište 6,0 – 8,0 puta i za tovilište 3,0 – 3,5 puta. 

Farmeri moraju postati preduzetnici i moraju početi na taj način razmišljati!
Znanje umesto navika, promene i inovacije umesto tradicionalizma, samo su neki od zahteva koji sa sobom nosi savremeni pristup upravljačkoj delatnosti.

Slika 1. Nedeljna cena prasadi (€/glavi) za tov u razdoblju CW 01/2015 – 40/2020 prema Nord-West berzi

Slika 2. Prosečna godišnja cena prasadi (€/glavi) za tov u razdoblju 2015. – 2020. prema Nord-West berzi

Iz analize na osnovu 6 godina i velikog broja sedmica, koji su uključeni u istu (n = 301), vidljivo je da cena prasadi ima ciklična kretanja, koja su naglašena nakon pojave ASK i da će 2020. godina do kraja biti vrlo neizvesna po pitanju otkupne cene prasadi za tov. Iz tabele 1 se može videti da je trenutna cena od 27,00 €/grlu najniža u posljednjih 6 godina, ali isto tako i da je u 2020. godini cena prasadi za tov bila najviša - 83,00 €/grlu! Takođe, varijabilnost raspona između najniže i najviše cene je u 2020. godini bila najveća u odnosu na svih šest godina. Početkom 09/2020 pojava ASK u Nemačkoj je srušila cenu prasadi za 30 % jer Nemačka do daljnjeg ima zabranu izvoza svinja na tržište Kine i Japana pa je nastupila velika ponuda prasadi na EU tržištu, što je očekivano dovelo do snažnog rušenja cene živih svinja na tržištu EU.

Tablica 1. Prosečna cena prasadi (€/grlu) za tov u razdoblju 2015. – 2020. godine za prvih 40 sedmica prema Nord-West burzi

Farma je farbrika za proizvodnju prasadi (mala ili velika), gde je udeo menadžmenta u konačnom rezultatu u granicama 70 – 80 %. Treba znati da ovaj oblik proizvodnje nije visoko akumulativan, nema visoku ekonomsku vrednost po grlu, a i obrt kapitala nije dovoljno visok.

Norme utrošenog radnog vremena po kategorijama (min/god):

  • po 1 krmači = 20 minuta
  • po 1 prasetu (7-30 kg) = 1,5 minuta
  • po 1 tovljeniku (30-110 kg) = 7 minuta

Kako bi se ostvarile postavljene norme i proizvodnja učinila efikasnom (profitabilnom i produktivnom), radnici i vlasnici farmi treba da imaju visok nivo teorijskih znanja. Cena koštanja proizvodnje prasadi može se predstaviti kao odnos količine hrane koju pojede krmača i broja zalučene prasadi po krmači u godini dana. Što je više zalučeno prasadi proizvodnja je jeftinija, npr:

Godišnja potrošnja smeše po krmači (kg) = 1.360
Zalučeno prasadi po krmači godišnje:
18           = 76
20           = 68
22           = 62
24           = 57
26           = 52
28           = 49
30           = 45

Farmeri trebaju da rade dugoročne proizvodne strategije temeljene na konkretnim činjenicama!

Potrebno je kontinuirano raditi na povećanju proizvodnje domaće sirovine za preradu, svako na svojoj farmi, jer trenutni indeks samodovolnosti u Srbiji za svinjsko meso se procenjuje na 40 %! Svinjarsku proizvodnju karakteriše cikličnost i u špicama rasta ponude i potražnje cene izrazito fluktuiraju, što rezultira razdobljima dispariteta cena, a time posledično i proizvodnih gubitaka. Na tržištu Slovenije, Hrvatske i Srbije nema dovoljnog broja prasadi za tov, jer je domaća proizvodnja zamrla. Isto tako ova domaća proizvodnja prasadi takođe treba da bude usklađena sa potrebama prerađivačke industrije - odnosno u proizvodnji se trebaju koristiti moderni genotipovi ženskih linija kao i vrhunski terminalni nerasti koji će osigurati kvalitet na samoj liniji klanja.
Da zaključimo - proizvodnja prasadi se ne sme prepustiti slučaju nego je nužno sistemsko planiranje i podizanje proizvodnje. Kriza za epidemijom SARS Covid-19 koja je prisutna u 2020. godini je ukazala na nužnost povećanja domaće proizvodnje u svakom njenom segmentu.

 

Autor: mr.sc. Damir Rimac, dipl.ing.agr.

Vaš direktan kontakt sa nama

Sano - Savremena ishrana životinja
+381 21 444 921
+381 21 444 326
Josifa Pančića 8
21000 Novi Sad
Srbija